Türkiye je prvi dobavljač slatkiša u BiH — i to po najnižoj cijeni po kilogramu

Brojke, bez uljepšavanja

Po posljednjoj punoj godini podataka o trgovini, Türkiye je bila najveći pojedinačni izvor uvoza slatkiša na bazi šećera u BiH — blizu petine tržišta, ispred Srbije, Poljske, Hrvatske i Njemačke. Kod čokolade je osma, sa znatno manjim udjelom.

U obje kategorije turska jedinična vrijednost je najniža među vodećim dobavljačima: nešto preko tri dolara po kilogramu, naspram šest do devet za poljski, hrvatski i njemački proizvod.

Ta razlika nije ocjena kvaliteta nego opis kraja tržišta. Udio se drži količinom i cijenom po kartonu, a ne pozicioniranjem. Podaci su godišnji i mijenjaju se, pa ih navodimo kao oblik trgovine, ne kao tvrdnju o sebi.

Šta jedinična vrijednost govori

Govori gdje je količina. BiH kupuje turske slatkiše na kraju vrijednosti i rinfuza — karton za kiosk, tezgu i prepakivača — a ne na kraju premium table. To je kraj za koji mi dajemo ponudu, i pretvarati se drugačije bilo bi gubljenje i vašeg i našeg vrijemena.

Praktično, to mijenja redoslijed pitanja. Prvo se gleda cijena ex-works po referenci, veličina kartona, broj jedinica u kartonu i plan paletizacije, pa tek onda omot. Sve te stavke stoje u ponudi po referenci, tako da se marža računa prije utovara, a ne poslije prijema.

Gdje se uklapa mješoviti kontejner

Uobičajena ruta je pun kontejner jedne reference iz jedne fabrike. To puni magacin. Ako punite policu, treba vam šest ili sedam referenci u skromnim količinama: nešto ratluka, nešto draže bombona, nešto čokolade s fistikom, jedan krem. Osnovne reference pravimo u našoj fabrici u Gaziantepu i dodajemo nabavljene, svaka referenca na svojoj paleti, pod jednom specifikacijom pakovanja i jednim dokumentom o porijeklu.

Specifikacija ide po paleti i po referenci: broj kartona, broj jedinica u kartonu, bruto i neto težina. Prijem u magacinu se onda radi po popisu, a ne po procjeni.

Halal se ovdje traži češće

U većini naših tržišta halal certifikat je dodatna stavka; ovdje je često prvo pitanje. Halal certifikat je izdat za našu fabriku; navodimo tijelo koje ga je izdalo i shemu, a kopija je dostupna na zahtjev. Referenca bez certifikata se tako i navodi, a ne pokriva općom tvrdnjom.

Isto vrijedi za certifikate o bezbjednosti hrane (FSSC 22000, ISO 22000, HACCP) — svi su izdati za našu fabriku; košer certifikacija može se dogovoriti za pojedinačni projekat, uz dogovor.

Ko u BiH zapravo kupuje karton

Nije jedan tip kupca. Uvoznici i distributeri hrane sami carine i snabdijevaju maloprodaju, ugostiteljstvo i specijalizovane radnje. Konditorska veleprodaja kupuje na karton za prodavnice, kioske i tezge. Baklava dućani i orijentalne slastičarne u Sarajevu, Tuzli, Zenici i Bihaću kupuju sirovinu i ratluk bliže proizvođaču. Slastičarska struka traži krem od fistika iz tegle, a uz njega i čokoladu u rinfuzu, pastu od fistika i kadaif — te tri stavke su van osnovnog asortimana i nabavljaju se po zahtjevu. Domaći brendovi traže vlastitu marku. Kontejner je isti; razlikuje se lista.

Šta poslati i šta dobijate nazad

Za ponudu su dovoljne tri stvari: popis referenci koje vas zanimaju, količine koje imate na umu i granični prelaz ili adresa isporuke sa paritetom. Nazad ide pisana ponuda u dolarima ili eurima, po referenci: cijena ex-works, veličina kartona, plan paletizacije i rok proizvodnje, uz naznaku koji dokument o porijeklu putuje uz pošiljku. Ponuda vrijedi trideset dana od datuma ako u njoj ne piše drugačije; cijene se ne kotiraju u konvertibilnim markama. Uzorci iz tekuće proizvodnje su besplatni, a kurirsku službu plaćate vi prije slanja. Kako se lista slaže u jedan utovar objašnjeno je na stranici mješoviti kontejner.